Dana 3. ožujka obilježava se Svjetski dan divljih vrsta. Na taj dan ukazujemo na sve divlje životinje i biljke svijeta, njihovu važnost i doprinos koji daju našim životima i zdravlju planeta.
Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune potpisana je 3. ožujka 1973. pod nazivom “Washingtonski sporazum o zaštiti vrsta” (CITES), te je time postao najvažniji globalni godišnji događaj posvećen divljim životinjama, a cilj je podići svijest o očuvanju bioraznolikosti.
Divlje vrste su zapravo vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka. Glavni razlozi njihove ugroženosti su nestanak prirodnih staništa, unos invazivnih vrsta te klimatske promjene. Mnogi ljudi nisu svjesni posljedica gubitka bioraznolikosti. Sve vrste imaju svoju ulogu u ekosustavu poput kruženja hranjivih tvari i vode, formiranja i održavanja tla, oprašivanja biljaka, regulacije klime, kontroli štetočina i onečišćenja ekosustava. Sva živa bića su međusobno povezana, pa time možemo zaključiti da izumiranje bilo koje vrste ima posljedice koje ne moraju biti direktne, ali sigurno loše utječu na ekosustav. Danas je više od 77 300 vrsta na crvenom popisu.
Glavni uzroci gubitka bioraznolikosti:
Izmjena I gubitak staništa
Staništa raznih vrsta se svaki dan uništavaju iz razloga poput isušivanja zbog poljoprivrednih zemljišta, gradnje tvornica I ostalih građevina, te nemarnim zagađivanjem prirode.
Uvođenje egzotičnih I genetski modificiranih vrsta
Vrste koje su uvedene u novi prirodni okoliš, a potječu iz određenog područja, mogu dovesti do različitih oblika neravnoteže u ekosustavu.
Onečišćenje okoliša
Onečišćenje okoliša predstavlja jedan od najvećih ekoloških problema današnjice. Ljudi neizravno ili izravno u prirodnim staništima raznih vrsta ostavljaju strane kemijske tvari ili energije za sobom te tako mijenjaju protok energije, kemijsku I fizičku građu okoliša.
Gubitak bioraznolikosti sve više prijeti mogućnosti Zemlje da osigura ljude dobrima kao što su hrana, voda, plodno tlo, te zaštite od štetnika i bolesti. Ipak, ništa nije gotovo. Ljudi su svijet doveli do gubitka bioraznolikosti, te su jedini koji mogu popraviti situaciju. Najbolji način da usporimo gubitak bioraznolikosti je sprječavanje uzroka.
Dan divljih vrsta se ove godine obilježava temom “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” i posvećen je obnovi bioraznolikosti i ekosustava koji su ujedno I temelj života. U Hrvatskoj su jedni od najznačajnijih, ali nažalost I najugroženijih ekosustava slatkovodni ekosustavi. Na vrhu hranidbene piramide u našim slatkovodnim ekosustavima nalazi se europska vidra. Vidra je životinja vezana za kopno I vodu. Od 20. stoljeća postaje ugrožena lovom I zagađenjem voda te ih je to dovelo do ruba izumiranja. Danas je situacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske puno bolja, no u mediteranskom dijelu oporavak populacije vidre nije toliko uspješan. Na žalost vidre nisu jedine ugrožene divlje vrste, zato 3. ožujka slavimo važnost svih divljih vrsta i nastojimo proširiti svijest o gubitku bioraznolikosti.
Mara Lončarić, 7.b