Poklade su svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštovati pravila i rituali, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek, mačkare ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maškara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugig, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima, te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije princa karnevala. To se ajvjerojatnije razvilo iz rimskih bakanalija, luperkalija i saturnalija, ali je utemeljeno i na magijskom vjerovanju u gojenje zlih sila, kao i protjerivanje zime. Ima i socijalno značenje jer se kroz lakrdijašenje ćesto očituje i društvena kritika. Karnevali se slave posvuda po svjetu, uglavnom u područjima s većinskim katoličkim stanovništvom, dok se kod pripadnika istočnih crkava maslenica slavi na sličan naćin. Protestanti ih uglavnom ne održavaju, ili su ih prilagodili u druge običaje kao što je danski karneval Fastelavn.
Neki od slavnih festivala su: Brazilski karneval, Venecijski karneval, Karneval Binche I Karneval Aals.
Rene Juraković, 8.a