Bliži nam se Međunarodni dan materinskog jezika koji se održava 21. veljače, a Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskog jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. To me natjeralo da razmislim o purgerima i purgerskom govoru.
Tko je purger?
Riječ purger porijeklom je iz njemačkog jezika. Nastala je od die Burg = grad, utvrda i Der Bürger = građanin.
U vrijeme kada se počelo upotrebljavati izraz „Purger“, Zagreb je bio podijeljen na Gradec i Kaptol. Žitelji Kaptola (biskupije) su zvali one iz Gradeca Purgerima. Purgeri su se bavili obrtom i trgovinom te živjeli unutar zidina grada. Kasnije se grad širio, a ljudi iz drugih krajeva počeli su sve stanovnike Zagreba zvati purgeri.
Danas, se taj naziv koristi za ljude rođene u Zagrebu koji su peta generacija rođena u Zagrebu. Blaže tumačenje je da su treća generacija rođena u Zagrebu, tj. otac Zagrepčanin – sin Zagrepčanin – unuk Purger.
Pravi Purgeri govore posebnim (purgerskim) kajkavskim dijalektom. To je kajkavski dijalekt s puno iskrivljenih njemačkih i mađarskih riječi (većinom njemačkih).
Govor kojim se danas govori u Zagrebu je mješavina „purgerskog“ i „šatrovačkog“.
Postoje tri vrste šatre. U jednoj se slogovi premeću jedan ispred drugog, u drugoj se slova u riječi čitaju obrnuto, a u trećoj se između slogova ubacuje samoglasnik.
Npr. “mane vulo u šajtoflu” (nema novaca u novčaniku).
Purger je također i dobro odgojena osoba (bečka škola) koja voli i poštuje Zagreb, njegovu povijest, kulturu i običaje. Pravi Purger uvijek koristi: „Dobar dan“, „Do viđenja“, „Hvala“, „Molim“, poznaje povijest grada Zagreba i njegove ljepote. Purger jako voli Zagreb i pripada mu. Iako neki tu riječ koriste pogrdno, ja jedino mogu, s ponosom, reći „Ja sam Purger!!!!“
… Purger se postaje samo rođenjem
Zagrepčanin dojdek pak doselenjem
Purger je stari Zagrebački fakin
Al’ i Agramerski fin Gospodin.
Božidar Mikulin
M.Špiljak, 8.a